Učešće u globalnom istraživanju o prikazu roda u vestima

Novosti

Nacionalna kordinatorka globalnog projekta medijskog monitoringa koja se bavi rodnom dimenzijom izveštavanja Ko pravi vesti prof. dr Snježana Milivojević podelila je danas diplome - zahvalnice učesnicama i učesnicima u ovom istraživanju. Reč je o projektu koji se organizuje na svakih pet godina od 1995. sa ciljem da se istraže različite dimenzije rodnog jaza u medijskoj reprezentaciji, kao i da se utvrdi rodna struktura u profesijama koje se bave produkcijom vesti. Istraživanje se u svim zemljama radi po jedinstvenoj metodologiji kojom se analizijraju informativni sadržaji različitih vrsta medija. Projekat predstavlja jednu od najvećih inicijativa javnog zagovaranja većeg prisustva i odgovorne reprezentacije žena u medijima širom sveta.

Globalni izveštaj - koji obuhvata zbirne podatke za 116 zemalja pokazuje da je napredak spor kada je reč o vidljivosti i načinu reprezentovanja žena i da one čine samo četvrtinu osoba koje se pojavljuju u vestima, što znači da je u proteklih pet godina napravljen pomak za 1%.

Ovogodišnje istraživanje je bilo značajno različito od svih prethodnih jer se odvijalo u vreme globalne pandemije virusa Covid-19, što je uticalo i na sadržaj vesti, bez obzira što je, bar u Srbiji, istraživanje rađeno u periodu relativnog zatišja. U vestima koje su se odnosile na Covid-19, žene su, u odnosu na prosek, vidljivije i kao subjekti, i kao izvori i kao novinarke, mada je u tim pričama manja šansa da pokrene pitanje rodne jednakosti ili da u njima žene budu u centru pažnje.

Istraživanje medija u Srbiji - pokazuje da je u našoj zemlji rodni jaz izuzetno izražen, odnosno da od svih ljudi o kojima se govori ili koje u svoje ime govore samo petina žena. U tom smislu, Srbija je za 8% ispod evropskog, a za 5% ispod svetskog proseka. Analiza je pokazala da svega 11% svih vesti u fokusu ima žene. Priče koje se bave rodnom (ne)ravnopravnošću su izuzetno retke – samo jedan odsto, dok se u svega 3% vesti mogu naći pristupi koji se suprotstavljaju ili dovode u pitanje dominantne rodne stereotipa. Sa druge strane, žene su većina kada je reč o profesionalnoj zastupljenosti, odnosno one čine 63% novinarki i prezenterki, dok je svetski prosek 40%. Više o glavnim nalazima možete čuti u izjavi profesorke Milivojević.

Ovo je drugi put da istraživanje u Srbiji sprovodi Centar za medije FPN-a na čijem sajtu će uskoro biti dostupni glavni nalazi i istraživački izveštaj na srpskom jeziku.

Slike

  • /uploads/attachment/vest/1055/45697.jpg